OpenAI-jev model Astra riješio deset otvorenih matematičkih problema

Pitanje je čekalo odgovor 27 godina. Matematičar Mikhail Gromov 1999. je definirao takozvane sofičke grupe i postavio otvoreno pitanje postoje li grupe koje to nisu, takozvane nesofičke grupe. Od tada nitko nije uspio ni dokazati ni opovrgnuti njihovo postojanje. OpenAI sada tvrdi da je taj problem riješen, i to ne u rukama matematičara nego internog, još neobjavljenog modela po imenu Astra, uz trošak izračuna koji tvrtka navodi na otprilike 2.000 dolara.

Prema službenoj OpenAI-jevoj objavi od 1. kolovoza, Astra nije proizvela samo taj jedan rezultat. Model je isporučio rješenja za deset dugo otvorenih problema u matematici i teorijskoj informatici, područja od teorije grupa preko von Neumannovih algebri do kvantne složenosti i kriptografije na rešetkama. Uz spomenutu konstrukciju nesofičke grupe, OpenAI navodi i da je model opovrgnuo Connesovu hipotezu o rigidnosti te dokazao Ehrhartovu hipotezu o volumenu. Svaki od deset rezultata dolazi s formalnim, strojno provjerljivim dokazom u sustavu Lean 4, objavljenim javno na GitHubu pod Apache 2.0 licencom, uz 249 stranica tehničke dokumentacije. To je bitna razlika u odnosu na uobičajene AI najave: dokaz u Leanu svatko može sam preuzeti i provjeriti pomoću provjerivača, koji mehanički potvrđuje svaki logički korak, umjesto da mora vjerovati tvrtkinoj riječi.

Upravo zato ova priča, za razliku od većine "AI probio granicu" najava, ima neobično čvrsto uporište: neovisno je potvrđeno da su datoteke stvarno na GitHubu i da prolaze provjeru, što su primijetili i komentatori na Hacker Newsu, gdje je rasprava o objavi skupila veliku pažnju. No tu potvrđena činjenica prestaje, a počinje ono što tek treba provjeriti. Da Lean dokaz logički stoji ne znači automatski da je formalna tvrdnja u dokazu doista ono što je matematička zajednica desetljećima pokušavala dokazati, tu i dalje treba stručna provjera. Nijedan od deset rezultata još nije prošao formalno recenziranje. Na Hacker Newsu je jedan od najviše ocijenjenih komentara postavio upravo to pitanje: zašto OpenAI nije objavljivao rezultate postupno, s neuspjesima usput, i koliko je ljudskog vodstva matematičara zapravo bilo uključeno prije nego je model došao do rješenja. Na Redditu je reakcija bila mješovita, na r/singularity su teme o ovom napretku prikupile stotine glasova, dok su na X-u komentari podijeljeni između oduševljenja "rezultatima razine Fieldsove medalje" i onih koji cijelu priču otpisuju kao pretjeranu marketinšku najavu novog modela zamotanu u matematički rad.

Za hrvatskog čitatelja koji AI koristi za posao, važno je odmah reći ono najvažnije: Astra nije proizvod koji možete danas otvoriti i koristiti. Riječ je o internom, neobjavljenom modelu, OpenAI ga koristi kao najavu smjera u kojem ide sljedeća generacija njihovih sustava, ne kao dostupan alat. Praktična vrijednost ove vijesti za malu tvrtku nije u tome da odmah nešto promijeni u vašem poslovanju, nego u tome što pokazuje koliko brzo se pomiče granica onoga što AI modeli uopće mogu raditi bez ljudske pomoći, čak i u područjima poput čiste matematike gdje se dosad smatralo da su ljudi neprikosnoveni. Ono što danas izgleda kao egzotičan eksperiment za dvije tisuće dolara, iskustvo zadnjih godina pokazuje da za godinu ili dvije često postane sastavni dio puno jeftinijeg i pristupačnijeg alata.

O tome kako prepoznati razliku između stvarnog napretka i marketinške priče, i kako tu razliku primijeniti na alate koje stvarno možete koristiti u svom poslu, Savladaj.ai će pisati čim krenemo s radom. Zasad ostaje jedna otrežnjujuća činjenica: problem koji je 27 godina odolijevao najboljim matematičarima svijeta, stroj je riješio za manje novca nego što prosječna hrvatska tvrtka mjesečno potroši na kavu za zaposlenike.